Nije lako pokrenuti projekte i učiniti ih podobnim za finansiranje. Često su potrebne godine da bi se sklopile sve kockice – od pripreme projektne dokumentacije do pronalaženja finansijskih sredstava.

Kako bi pomogla zemljama Zapadnog Balkana da pokrenu strateške projekte, Evropska komisija je 2009. godine uspostavila Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) –  zajedničku finansijsku platforma koja okuplja Evropsku komisiju, finansijske organizacije, države članice EU i Norvešku, s ciljem unapređenja saradnje u javnim i privatnim investicijama. Ova platforma podržava socio-ekonomski razvoj regiona i doprinosi evropskoj integraciji Zapadnog Balkana.

WBIF je glavni instrument za sprovođenje Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan 2021–2027, a imaće i ključnu ulogu u realizaciji novog Paketa za reforme i rast za Zapadni Balkan u vrednosti od 6 milijardi evra, koji ima dvostruki cilj: da ubrza socio-ekonomsku konvergenciju sa EU i da podstakne proces pristupanja.

Ovaj video sadrži ilustrativne snimke niza projekata koje je EU finansirala putem WBIF platforme u periodu od 2018. do 2024. godine, u prioritetnim oblastima kao što su: energetika, životna sredina/klima, privatni sektor, ljudski kapital i održivi transport.

„Okupljajući Evropsku uniju, međunarodne finansijske organizacije, bilateralne donatore i korisnike, WBIF je u mogućnosti da mobiliše daleko veći obim ukupnih investicija za projekte razvoja u oblasti saobraćaja, energetike, klime i životne sredine, ljudskog kapitala i privatnog sektora”, kaže Holger Šreder, šef sektora regionalnih programa za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu Evropske komisije za susedstvo i pregovore o proširenju.

WBIF je pružio ključnu pomoć privredama Zapadnog Balkana i podržao napredak regiona u procesu pristupanja i približavanju Evropskoj uniji.

Investicioni kapacitet Zapadnog Balkana

digitalizacije, ljudskog kapitala i privatnog sektora.

Neki od očekivanih rezultata tih projekata, između ostalog, su:

  • 489 km novih i unapređenih železničkih pruga
  • 1.920 MW kapaciteta obnovljive energije
  • 123 km dalekovoda

„Projekti koje podržava WBIF donose direktne koristi građanima i preduzećima na Zapadnom Balkanu, na primer obezbeđujući bolju vodu za piće i sanitarne uslove za 1,2 miliona ljudi ili podržavajući obrazovanje za 220.800 učenika”, kaže Šreder.

Iako je finansiranje bespovratnim sredstvima važno, Evropska unija obezbeđuje i sredstva za garancije, pomoću garantne linije za Zapadni Balkan, da bi minimizirala rizike za investitore i time omogućila investicije. WBIF je podržao Zapadni Balkan i za vreme pandemije kovida-19, kao i energetske krize, paketom energetske podrške vrednim milijardu evra.

Ključni partner

Evropska investiciona banka, finansijska institucija Evropske unije, jedan je od partnera osnivača WBIF-a. Evropska investiciona banka upravlja sa 23 od 68 vodećih investicija u okviru Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan. Za investicije pod vođstvom EIB u okviru Plana opredeljeno je 1,7 milijardi evra bespovratnih sredstava za investicije ukupne vrednosti 5,3 milijardi evra u projekte u oblasti obnovljive energije, vodosnabdevanja i tretmana otpadnih voda, infrastrukture u obrazovanju i železničkog, drumskog i vodnog saobraćaja.

„Dugoročno partnerstvo sa Evropskom investicionom bankom ključno je za uspeh WBIF-a, pre svega kada je reč o investicijama u veliku infrastrukturu”, kaže Šreder. „Takođe cenimo Evropsku investicionu banku kao ključnog partnera u sprovođenju garancija Evropskog fonda za održivi razvoj plus.”

48% sredstava EU plasirano preko EIB

Od 2009. godine, za investicije pod vođstvom Evropske investicione banke u okviru WBIF-a opredeljeno je 2,1 milijardi evra bespovratnih sredstava za investicije ukupne vrednosti 15,6 milijardi evra. U celini gledano, 48% sredstava WBIF-a plasirano je preko investicija kojima upravlja EIB.

To obuhvata železnički Koridor 10 u Srbiji, kojim će se modernizovati glavna trasa koja se proteže pravcem sever–jug, a prolazi kroz Srbiju i sastavni je deo proširene transevropske transportne mreže (TEN-T) koja povezuje zapadnu i srednju Evropu sa Grčkom, Turskom i zapadnom Azijom.

Pored toga, to je glavna međunarodna finansijska organizacija koja podržava izgradnju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici i proširenje kanalizacione mreže. Evropska investiciona banka takođe upravlja izgradnjom nove vetroelektrane od 132 MW u Bosni i Hercegovini, koja će proizvoditi energiju ekvivalentnu godišnjoj potrošnji 72.700 domaćinstava.

Plan rasta za Zapadni Balkan

Šreder takođe ističe ključnu ulogu koju Evropska investiciona banka i druge finansijske partnerske institucije WBIF-a igraju u novom Planu rasta za Zapadni Balkan. Usvojen 2023. godine, Plan je usmeren na približavanje zapadnobalkanskih partnera Evropskoj uniji, ubrzavanjem društveno-ekonomske konvergencije i pružanjem pogodnosti članstva u EU pre pristupanja.

Plan uključuje povećanje finansijske pomoći u obliku Instrumenta za reformu i rast vrednog 6 milijardi evra, od čega će se najmanje polovina usmeravati preko WBIF-a za ciljane investicije u infrastrukturu u oblasti razvoja saobraćaja, energetike i ljudskog kapitala.

Da bi pristupio tom finansiranju, svaki korisnik će morati da ostvari napredak u društveno-ekonomskim i fundamentalnim reformama preciziranim u reformskim agendama.

„U svojim reformskim agendama, partnerske privrede su navele i indikativni spisak infrastrukturnih projekata koji treba da se pokrenu u periodu od 2024. do 2027. godine”, kaže Šreder. „Očekuje se da će se tim projektima privući dodatne investicije partnerskih finansijskih organizacija i bilateralnih donatora WBIF-a.”

Izvor: www.eib.org