Kompanija Agrosava umanjila račune za struju zahvaljujući investiciji u solarnu elektranu

„Ono što uzmemo od prirode, to joj i vratimo“, to je ukratko vizija kompanije Agrosava, domaće agrobiznis kompanije.

Mirko Štajn, projektni menadžer u Agrosavi, navodi da je to bila logika iza većine investicija kompanije u održivo poslovanje, uključujući i najnoviju investiciju u solarnu elektranu na krovu, koju su finansirali uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske unije (EU) .

„Bili smo motivisani ekološkim i finansijskim prednostima. Korišćenje manje energije je dobro za životnu sredinu, kao i za finansijsko stanje kompanije“, kaže Mirko.

Planiranje i strateško razmišljanje o zelenoj tranziciji nije novost za Agrosavu. Beogradska kompanija – specijalizovana za zaštitu bilja, proizvodnju semena kukuruza i hranu za kućne ljubimce (koja je najnoviji dodatak u njenom asortimanu) – ranije je investirala u proizvodnju toplote i tople vode iz biootpada, kao i u opremu za reciklažu plastike.

„Imajući na umu održivo poslovanje i savremene poslovne trendove, investirali smo u solarnu energiju, čime smo smanjili naš ugljenični otisak kao i otpadne materijale. Želimo da postanemo kompanija sa nultim otpadom (zero waste) jer otpad znači da gubite novac“, dodaje Mirko.

Solarna elektrana je finansirana kreditom obezbeđenim iz EBRD Programa za konkurentnost MSP. Pored kredita, kompanija je dobila i podsticaj u iznosu od 15 odsto kredita, koji finansira EU, koja takođe obezbeđuje sredstva za tehničku pomoć.

„Finansijski podsticaj nas je ohrabrio da se odlučumo za ovu investiciju. Takođe nam je značila i tehnička pomoć i savetodavna podršku konsultanata koji su nam pomogli da koncipiramo ovaj projekat i identifikujemo tehnologiju koja nam najviše odgovara“, dodaje Mirko.

Solarna elektrana sada pokriva značajan deo potrošnje energije kompanije zbog čega očekuju da će moći da otplate ukupnu investiciju za samo pet do šest godina.

 

Porodični biznis sa vizijom

Agrosava je osnovana pre više od 30 godina kao mala prodavnica pesticida. Danas je jedan od vodećih proizvođača sredstava za zaštitu bilja u jugoistočnoj Evropi. Svoje proizvode izvozi širom Evrope i šire i sarađuje sa velikim kompanijama kao što su Baier, BASF, Singenta i druge.

Generalni direktor Agrosave Petar Mirković kaže: „Uspeh je teško objasniti, ali verujem da je naš uspeh najvećim delom u tome što koristimo i ponovo koristimo, recikliramo sve svoje resurse i mnogo ulažemo u naš razvoj. Ulažemo 30-40 odsto profita u razvoj i to je jedini način da se ide napred.”

Podrška kompanijama poput Agrosave jedan je od ključnih prioriteta EBRD-a u Srbiji, gde Banka u partnerstvu sa komercijalnim bankama obezbeđuje direktno finansiranje i kredite lokalnim malim preduzećima kako bi im pomogla da rastu.

Kompanija je takođe dobila podršku od EBRD-ovog programa Saveti za mala preduzeća, koji nudi poslovne savete preko lokalnih i međunarodnih konsultanata kako bi pomogla kompanijama da postanu konkurentnije i rastu. U slučaju Agrosave, konsultanti su radili sa kompanijom na nekoliko projekata koji su im pomogli da racionalizuju i digitalizuju neke oblasti svog poslovanja.

„Pristup dobro strukturiranoj finansijskoj i savjetodavnoj podršci može podstaći lokalne firme da ulažu u jačanje svoje konkurentnosti. Videli smo kako im ovo može pomoći da rastu. Zbog toga ostajemo ujedinjeni sa našim partnerima, EU i lokalnim partnerskim bankama da nastavimo da pružamo ovako vitalnu podršku srpskim firmama“, kaže Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD, Finansijske institucije, Zapadni Balkan i Istočna Evropa.

Podrška lokalnim MSP je jedan od ključnih prioriteta za EU ​​u Srbiji.

Martin Klaucke, šef operativnog odeljenja Delegacije EU u Srbiji, dodaje: „Mala i srednja preduzeća su od vitalnog značaja za privrede Zapadnog Balkana. Zato, nadovezujući se na našu dugogodišnju saradnju sa ERBD u regionu, nastavljamo da podržavamo MSP u jačanju njihove otpornosti i ulaganju u održivi rast. Projekti koje finansira EU u Srbiji promovišu otvaranje novih radnih mesta, ekonomski i tehnološki razvoj i unapređenje zakonodavnog okvira, što sve doprinosi poboljšanju ekonomskog pejzaža.“