U Evropskoj kući u Beogradu održan je događaj „Kako do uspeha u Kreativnoj Evropi“, namenjen organizacijama iz kulturnog i kreativnog sektora koje žele da unaprede znanje, razviju partnerstva i povećaju svoje šanse za uspeh u programu Kreativna Evropa. Okupili su se predstavnici institucija, nezavisnih organizacija, ustanova kulture, umetničkih udruženja, kreativnih industrija i obrazovnih institucija – svi sa zajedničkim ciljem da razumeju kako izgleda uspešna projektna prijava i šta je danas presudno za međunarodnu saradnju.

Kreativna Evropa kao prostor rasta i međunarodne vidljivosti

Događaj je otvorila Ane Sindik, Stručnjakinja za jačanje kapaciteta u okviru projekta „EU programi podrške“, ističući da je kulturni i kreativni sektor danas jedan od najsnažnijih pokretača inovacija, zajedničkih evropskih vrednosti i ekonomskog rasta. Posebno je podvukla da je saradnja ključna, jer „nijedna organizacija ne može sama da odgovori na sve izazove sa kojima se kultura danas suočava“. Govoreći o uspehu Srbije, Ane je naglasila da su domaće organizacije prepoznate kao aktivne i kredibilne u evropskom prostoru:

„Srbija je godinama unazad među najuspešnijim zemljama u Kreativnoj Evropi. To nije slučajnost, već rezultat velikog truda organizacija koje razumeju zašto je međunarodna saradnja važna. Platili ste ulaznicu – sada je vreme da te mogućnosti zaista koristite.“

Dodala je da osnaživanje kulturnog sektora kroz međunarodne projekte ne doprinosi samo vidljivosti, već i profesionalizaciji, inovacijama i dugoročnom rastu čitavih zajednica.

Partnerstva kao temelj uspešnog projekta

Jedna od tema koja je najviše pažnje privukla bilo je formiranje kvalitetnih međunarodnih partnerstava. Predavači su posebno naglasili da partneri nisu samo broj već je važna uloga koju imaju i jasno definisana odgovornost svake organizacije u konzorcijumu. Upravo to je često ono što razlikuje uspešne prijave od onih koje ostaju ispod crte.

„Partner nije neko koga birate zato što ga znate ili zato što je iz ’prave’ zemlje. Partner je neko ko doprinosi projektu zato što može da reši konkretan deo izazova koji ste definisali unutar Projektnog predloga. Kada evaluator oseti da su partneri tu samo da popune mapu Evrope, projekat gubi snagu.“

Ane je takođe preporučila  da se partnerstva razvijaju mnogo pre same prijave – kroz zajedničke radionice, male mobilnosti i pilot aktivnosti – jer se kvalitetna saradnja ne može izgraditi u nekoliko nedelja pre roka.

Učesnicima su predstavljeni i alati za pronalaženje partnera: Funding & Tenders portal, pretraživači EU projekata, baza odobrenih aplikacija, kao i programi povezivanja koje organizuje Desk Kreativna Evropa Srbija. Posebno je naglašeno da organizacije iz Srbije na ovim platformama mogu videti i koje organizacije iz zemlje već učestvuju u programima, što može biti dragocena polazna tačka za novo partnerstvo.

Evaluatori posebno gledaju:

  • jasno definisane uloge,
  • kapacitete partnera (capabilities & capacities),
  • komplementarnost (ne sličnost).

Ključna preporuka: partnerstva se ne formiraju tek nakon objave poziva. Vreme od objave do roka (oko 3 meseca) je prekratko za kvalitetan projektni dizajn.

Učesnicima su predstavljeni alati za pronalaženje partnera:

  • Funding & Tenders Portal – sekcija „Results“

U ovoj sekciji možete: pregledati sve odobrene projekte, videti mreže saradnje, pronaći kontakte organizaciji ali i proveriti koje organizacije iz Srbije već učestvuju u programu.

  • Tool “Partner Search”

Dostupan na EU portalu, ali i preko Deska Kreativna Evropa.

  • U-NITE Speed Dating

Program kojim Desk povezuje organizacije iz Srbijesa evropskim kulturnim centrima u Srbiji (Francuski institut, Austrijski kulturni forum itd.).

 

Izazovi: kapaciteti, pisanje projekata i sufinansiranje

O praktičnim izazovima govorili su predstavnici/ce Deska Kreativna Evropa Srbija, među njima i Vuk Radulović, rukovodilac ovog nacionalnog kontakt centra. Istakao je da je najsloženiji deo procesa upravo pisanje projekata, jer zahteva posebnu vrstu znanja i iskustva:

„Umetnici i kulturni radnici imaju sjajne ideje, ali pisanje projekata je zanat za sebe. To nije birokratija, to je način da artikulišete svoje želje tako da postanu ostvariv evropski projekat. Dobra ideja je samo početak – ono što presuđuje je način na koji je pretvorite u jasan i ubedljiv plan.“

U nastavku je govorio o sufinansiranju, jednoj od tema koje najviše brinu organizacije. Objasnio je da su im na raspolaganju domaći izvori, poput Ministarstva kulture, ali i lokalnih i pokrajinskih konkursa, te da je važno da su svi izvori finansiranja realni, dokazivi i usklađeni sa obimom projekta.

„Ne postoji savršen model sufinansiranja, ali postoji održiv. Evaluatori ne očekuju čuda, već da pokažete da razumete šta je izvodljivo u kontekstu vaše organizacije. Kada se projektni budžet i projektna logika poklope, tada nastaje dobra prijava.“

Vuk Radulović podsetio je da Desk nudi:

  • individualne konsultacije,
  • pregled projektnih ideja,
  • webinar-e i treninge,
  • pomoć u tehničkim pitanjima (Funding & Tenders),
  • povezivanje sa partnerima kroz mrežu evropskih deskova.

Najavljen je trodnevni trening u januaru u Beogradu za sve zainteresovane za pripremu COOP projekata.

Kako izgleda uspešna aplikacija

Milica Rašković Projekt Menadžerka iz Deska Kreativna Evropa predstavila je strukturu aplikacije i objasnila šta odlikuje projekte koji prolaze. Naglasila je da se uspeh ne zasniva samo na dobroj ideji, već na tome kako je ta ideja oblikovana u jasnu i konzistentnu narativnu celinu:

„Evaluatori žele da vide smisao, kontinuitet i promenu koju projektne aktivnosti donose – bilo da je reč o umetničkim praksama, lokalnim zajednicama ili profesionalnim procesima. Važno je da pokažete da znate šta želite da postignete, kako ćete to uraditi i zašto vam je za to potreban međunarodni partner.“

Ona je učesnicima predstavila i primere odobrenih projekata iz različitih oblasti, što je pokazalo da Kreativna Evropa vrednuje hrabre, inovativne i dobro strukturisane pristupe, bez obzira na to iz kog sektora dolaze.

  • Creative Habitat – jačanje kreativnih habova u ruralnim oblastima
  • MUSE – kolekcije mladih dizajnera uz rad sa ukrajinskim zanatlijama
  • Citadel – mobilne igre koje oživljavaju klasičnu književnost
  • Breaking the Patterns – mladi umetnici organizuju međunarodne izložbe
  • ARKA – razvoj održive, bezrodne modne kolekcije

Milica Rašković iz Deska Kreativna Evropa detaljno je predstavila najveći i najkonkurentniji poziv programa – Evropske projekte saradnje (COOP), koji se realizuju u tri kategorije. Small scale projekti podrazumevaju najmanje tri partnerske zemlje, budžet do 200.000 evra i 80% učešća EU. Medium scale projekti zahtevaju najmanje pet zemalja, budžet do milion evra i 70% EU finansiranja, dok Large scale uključuju najmanje deset partnerskih zemalja, budžet do dva miliona evra i 60% podrške EU. U svakoj kategoriji projekti mogu imati samo jedan od dva cilja: razvoj transnacionalnog stvaralaštva i cirkulacije ili unapređenje inovacija. Osim toga, svi projekti moraju jasno da adresiraju obavezne horizontalne teme programa – zeleno delovanje i održivost, inkluziju i rodnu ravnopravnost, digitalnu tranziciju i međunarodnu dimenziju.

Kako je istakla, konkurencija u programu nikada nije bila veća. Na poslednji poziv pristiglo je više od hiljadu prijava, dok je stopa prolaznosti pala ispod sedam procenata, što je najniži nivo do sada. Upravo iz tog razloga, priprema projekta danas zahteva više vremena, strateškog promišljanja i jasnog povezivanja ciljeva, partnerstava i horizontalnih prioriteta, kako bi projekti mogli da se izdvoje u izuzetno snažnoj evropskoj konkurenciji.

Culture Moves Europe – najbolji prvi korak za početnike

Kao jedan od najpristupačnijih poziva, posebno je izdvojen program Culture Moves Europe, koji finansira mobilnosti i rezidencije umetnika/ca i kulturnih profesionalaca/kinja. Milica je istakla da ovaj program često predstavlja prelazni most ka većim projektima saradnje:

„Culture Moves Europe je možda najbolji način da započnete svoju evropsku priču. Kroz mobilnosti upoznajete ljude, istražujete ideje i gradite istoriju saradnje koja kasnije postaje ključna za velike projekte. Evropski evaluatori izuzetno cene kada vide da je partnerstvo proisteklo iz realne potrebe i ranijeg kontakta.“

Zašto je ovaj poziv idealan početak?

  • jednostavan formular,
  • brza obrada zahteva,
  • finansira mobilnost i rezidencije,
  • odličan način da razvijete partnerstvo za COOP.

Podrška Deska Kreativna Evropa: konkretna, kontinuirana i dostupna svima

Učesnicima je predstavljeno da Desk nudi individualne konsultacije, tematske treninge, tehničku podršku na Funding & Tenders portalu, radionice za projektno planiranje i programe umrežavanja sa evropskim partnerima. Najavljen je i trodnevni trening za sve one koji tokom naredne godine planiraju da konkurišu na pozive Kreativne Evrope.

Zaključak: Zajednički rad i dobra priprema stvaraju uspeh

Događaj je završen porukom da Kreativna Evropa nije samo fond, već čitav jedan prostor u kojem se razvijaju ljudi, organizacije i projekti koji imaju potencijal da menjaju svoje zajednice. Srbija ima snažnu tradiciju učešća u ovom programu, ali ključ uspeha ostaje isti: vreme, planiranje, partnerstva i hrabrost da se zakorači u evropski kulturni prostor.